Stigma mentalnog zdravlja

U današnjem društvu mentalno zdravlje napokon dobiva pažnju koju zaslužuje, iako nažalost neki ljudi i dalje ne shvaćaju to ozbiljno. Iako se smanjilo, stigma (u vezi)mentalnog zdravlja i dalje je prisutna. A što je uopće stigma i kako utječe na ljudske živote? Stigma je negativan stav, stereotip ili predrasuda prema nečemu što je društvu neprihvatljivo.

Znate li zašto se ljudi muče sa svojim mislima? Zbog stigme. Nažalost, zbog stigme koja uzrokuje čestu izolaciju od ljudi, osjećaj srama, neadekvatnu podršku, a u današnjem svijetu dolazi i do raznih napada npr. u školama ili na drugim javnim mjestima. Iako, se u današnjici društvo poboljšalo i lakše je potražiti adekvatnu pomoć, zbog društvenih mreža često se šire informacije koje su površne i dovode do veće izolacije pojedinca, a mnogi i dalje vjeruju u mitove poput: osobe s mentalnim poteškoćama su nepredvidljive ili opasne za društvo, mentalne bolesti su znak slabosti itd. i zato je važno informirati se o mentalnom zdravlju i educirati se kako to utječe na osobe koje se bore s tim. Nažalost stigma mentalnog zdravlja ima mnogo negativnih utjecaja poput:

Ono što se sve više događa iz godine u godinu su napadi u školama i to najčešće od strane učenika koji su tu školu pohađali ili ju pohađaju. Znate li zašto se dešavaju katastrofalne stvari, a sve smo ih mogli zaustaviti. Ono što se prvo preispituje pri takvim napadajima je zdravlje počinitelja, i tada dolazi do nekih saznanja.

Stigma mentalnog zdravlja se javlja na tri načina:

Sva ta stigma dovodi do diskriminacije. Diskriminacija dovodi do stigme. To je začarani krug koji se treba zaustaviti. U Hrvatskoj se posebno može osjetiti takva diskriminacija. Posebice kod starije generacije. U Hrvatsku se tek nedavno počelo pričati o mentalnom zdravlju, a nerijetko ljudi to smatraju „zapadnjačkim glupostima˝. Mentalno zdravlje se ne shvaća ozbiljno, ljudi nisu svjesni koliko utjecaja mentalno zdravlje ima na naš život. Mentalno zdravlje može narušiti fizičkom zdravlju, a čak može utjecati na ljude oko vas. Stigma ima utjecaja na jako puno područja npr.:

1. SVE VRSTE DISKRIMINACIJE
Sva mržnja ima korijen u strahu i neshvaćanju. Nedostajalo je upravo to razumijevanje, ta prilika za boljim životom. Ljudi koji diskriminiraju jako često nisu sami svjesni svojih problema. Nije važna vrsta diskriminacije nego sama potreba za omalovažavanjem neke grupe ljudi prikazuje poteškoće mentalnog zdravlja počinitelja.

2. ŠKOLE
Škola treba biti mjesto edukacije i sigurnosti učenicima, a ne mjesto straha i nesigurnosti. U školama se trebaju uvesti predmeti koji će educirati o mentalnom zdravlju ili se treba uvesti mogućnost psihoterapije u školama. Učenicima je škola drugi dom i trebaju znati da je to mjesto gdje će im se pružiti pomoć. Također, nekada učenici imaju problema s obitelji ili kod kuće, a psihoterapija djeteta zahtjeva dozvolu od roditelja što sprječava jako puno učenika od dobivanja pomoći koja im je potrebna.

Iako kao društvo prihvaćamo raznolikost i želimo vjerovati da si međusobno pomažemo to nije uvijek slučaj. Počinitelj uvijek ispadne osoba za koju se znalo da ima mentalnih problema, ali se vjerovalo da će se ti svi problemi riješiti sami od sebe? Zašto dozvoljavamo da tek nakon što se dogode neke tragedije mi se međusobno počinjemo preispitivati je li nekom zaista potrebna pomoć? Šteta bude napravljena jer nečiji život bude izgubljen, a tek tada shvatimo da smo trebali pomoći onima koji su tražili našu pomoć. Počinitelji su osobe koje se već duže vrijeme bore s nekim mentalnim problemom i spremni su okončat sebi život, ali kao svoj posljednji čin žele se osvetiti nekom ili napraviti nešto po čemu će biti zapamćeni. To su osobe koje su negirale profesionalnu pomoć ili su bile odbijene za pomoć jer njihovi problemi nisu dovoljno, a njihova okolina je izbjegavala sve znakove, nažalost u tim slučajevima dolazi do tog da osoba “pukne” i našteti ne samo sebi, već i svojoj okolini.

Broj mladih sa mentalnim poteškoćama raste, a trenutno ih 50 000 u Hrvatskoj ide kod psihologa. Međutim, što je s onima koji ne žele tražiti pomoć jer se osjećaju osramoćenim? U čemu oni traže utjehu?

EDUKACIJOM PROTIV STIGME

U medijima osobe s mentalnim problemima često su prikazane kao loše osobe, zapitajmo se jesmo li čuli neke loše misli naših bližnjih, a ako jesmo, jesmo li im pomogli? U većini slučajeva taj odgovor je ne. Mislimo kako se ne bi trebali baviti tuđim problemima, da su to samo gluposti i da će proći jer svi na kraju prolazimo kroz teška vremena. Ljudi odbijaju pomoći takvim osobama jer im je ta situacija prekompleksna za razumjeti, ali to je krivo. Edukacija i promišljanje o takvim situacijama u kojima se te osobe nalaze su zapravo jedni od najboljih načina za borbu protiv stigme.  Borba protiv stigme je jedan vrlo zahtjevan i dugotrajan proces, ali stigma nije problem samo pojedinca već i društva tako da bi se trebali svi uključiti i biti podrška jedni drugima. Diljem svijeta pokreću se mnogi programi kojima je glavni cilj vraćanje dostojanstva oboljelim osobama te poboljšanje njihove kvalitete života. Kao i u svijetu u Hrvatskoj postoje udruge, HUHIV, SUMEZ i Udruga Svitanje su samo jedne od mnogih. Edukacijom, savjetovanjem i drugim programima udruga pruža pomoć, ali i dolazi do uspostavljanja odnosa povjerenja stigmatiziranih osoba. Jer borbi protiv stigme edukacija je iznimno važna i nužna, ali uz nju treba nam i jezik. Ne govori mržnje i omalovažavanja tih osoba već govor prihvaćanja i podrške, trebamo promicati otvoreni dijalog i osjećajnost u društvu.

Autori: Pavao Chudy, Laura Kovačević, Rona Mehmeti, Mia Končar